Na pragu kišnog leta

13. 06. 2023. 18:05

(Фото: Ј. Јакшић и лична архива)

Narod, po onoj staroj izreci: „Posle kiše, dolazi sunce”, iščekuje dugo, toplo i suvo leto.

Ali, naš poznati meteorolog Nedeljko Todorović najavljuje dugo, toplo, kišno, rečju nestabilno i netipično leto, ali zapravo ništa što već nije viđeno u našem podneblju.

I u junu iznad 30 stepeni

– Posle kišnog perioda, trajao on nekoliko dana ili nekoliko meseci, obično dolazi suvlji, ali to nije pravilo, jer zavisi od mnogih procesa u atmosferi i aktivnosti sunca. S ove vremenske razdaljine ne mogu pouzdano da tvrdim da će čitavo leto biti suvlje. Možda će bez kiše biti samo neki periodi – oprezno prognozira Todorović koji je krajem maja za naš list izradio izglede vremena za ovo leto.

Prvi letnji mesec poslednjih godina bio je topao i prilično sunčan. Da li će biti i ove godine takav?

– Očekujem nešto manje topli jun od onih u protekla dva leta. U drugoj polovini meseca biće osam do deset dana kada će temperatura skočiti iznad 30. podeoka. Veći deo juna, inače najkišovitijeg u našem podneblju, proteći će u znaku nestabilnog vremena s čestim pljuskovima i grmljavinom. A kada je vreme promenljivo, možemo da očekujemo i lokalne nepogode s velikom količinom padavina, olujnim vetrom i gradom, što je isto uobičajeno za ovaj mesec – ističe Todorović.

Jaki pljuskovi će mestimično usloviti bujične poplave na potocima i rečicama, prevashodno u nižim predelima brdsko-planinskog dela Srbije. Todorović kaže da je samo jednom u poslednjih pet godina juni imao prosečnu temperaturu, a u preostale četiri godine bio je natprosečno topao. I u poslednjih 35 godina preovladavala su natprosečno topla leta za naše podneblje, tako da je i juni, prvi letnji mesec, često bio veoma topao.

Todorović naglašava da će juli i avgust, dva najtoplija letnja meseca, najverovatnije proteći u nizu natprosečno toplih dana, kao što je to već pravilo minulih godina. Raduje predviđanje da će biti manje tropskih ili suptropskih perioda i da će oni trajati kraće no prethodnih godina.

– Ekstremno vrelih dana, toplijih od 35 stepeni, biće od šest do deset, što je manje nego u prethodna dva leta, kada ih je bilo od 15 do 20. Inače u proseku je ekstremno toplih letnjih dana pet. U Beogradu 2018. nije bilo nijednog takvog dana, 2019. zabeleženo je pet, a 2020. svega dva dana. Očekuju nas i povremena osveženja s pljuskovima i grmljavinom, a mestimično i nevremenom s olujnim vetrom i većom količinom padavina.

Već su odavno date prognoze predstojećeg leta. Tako je objavljena evropska prognoza, pa čitav niz prikaza leta na aplikacijama. Čini se da nikad više informacija. Kako da čitaoci selektuju sve te prognoze?

– Mesečne i sezonske prognoze gube pouzdanost u skladu s  povećanjem dužine prognoziranog perioda. Izrađuju je stručnjaci raznim metodologijama i zato se razlikuju. Svima je zajedničko da se neostvarenje povećava ako je prognoza detaljnija i ako se vreme prognozira po danima. Zato je uobičajeno da se prognozirani meteorološki parametri opisuju odstupanjem od prosečnih klimatoloških vrednosti – objašnjava naš sagovornik.

On primećuje da mediji često, umesto prave, uravnotežene prognoze, izdvoje neki detalj, prenaglase njegov značaj i maksimalno ga pojačaju epitetom „katastrofično”. Kada se stvarno dogodi ekstrem, koji bi trebalo da nosi epitet katastrofe, on gubi na značaju i realnosti.

Za nas najpouzdaniji RHMZ

Građani kojima je neophodna detaljna i, naravno, tačna prognoza spas od bombastičnih najava „sudnjih dana” i nikad viđenih vremenskih katastrofa trebalo bi da potraže u konsultaciji s Republičkim hidrometeorološkim zavodom (RHMZ). Jer, na sajtovima i aplikacijama postavljaju se prognozirani parametri dobijeni iz numeričkog modela, ali bez logičke kontrole i završne reči meteorologa prognostičara.

Nedeljko Todorović

– Pored toga, svi bismo morali da imamo na umu da se prognoze u pojedinim detaljima ne ostvaruju stopostotno zbog prostornih i vremenskih odstupanja. To je posebno izraženo kod letnjih pljuskova i grmljavina kada su oblaci izolovani i relativno malih horizontalnih dimenzija, koji se brzo razviju, za pet do 10 minuta ojačaju i iz njih počinju pljuskovi. Nepredvidljivo je mesto njihovog nastanka. Tek kada se uoče radarima i satelitima moguće je oceniti njihovu snagu, putanju, kretanje i trajanje. Zbog tih i mnogih sličnih poteškoća u prognoziranju vremena pribegava se verovatnoći ostvarenja – pojašnjava Todorović.