Studentski raj na reci Kem
(Фотографије Ивана Дукчевић)
Sa stanice Kings Kros, jedne od nekoliko centralnih, londonskih železničkih stanica, krenuli smo na jednosatno putovanje i ubrzo pristigli u istorijski gradić Kembridž. Prestižni engleski univerzitetski grad i njegova stara zdanja svakodnevno posećuje veliki broj turista, dok se prema programu ovog univerziteta odvija nastava u mnogim britanskim školama, ali i onim internacionalnim, širom sveta.
U ovom prelepom, nevelikom mestu nalazi se čak trideset i jedan srednjovekovni univerzitetski kompleks, okružen negovanim, zelenim travnjacima, koji se prostiru u dvorištima univerzitetskih kompleksa, ali i kraj pastoralnih obala reke Kem.
Rivalstvo s Oksfordom
Svoj naziv gradić Kembridž i dobio je po ovoj rečici koja protiče kroz njegov istorijski centar: Cam i bridge – Most na reci Kem. Rekom Kem, tokom letnjeg perioda u svako doba dana plove plitki, izduženi drveni čamci, kojima se „upravlja” dugačkim drvenim štapovima, odbijajući se o rečno dno. Tokom školske godine rečicom najčešće plove studenti, koji se u šali trude da im se čamci što više približe i sudare, što je lokalni običaj. Za vreme raspusta studente na reci zamene turisti koji po ceni od oko petnaest funti, po čamcu, mogu da iznajme plovilo i vozača i zapute se u plovidbu ispod kamenih mostova Kembridža, turom nalik onoj kojom voze gondole u Veneciji. Tik uz obalu reke, u Silver stritu (Srebrna ulica) nalazi se čuveni pab „Sidro” gde smo u drvenoj kući na samoj obali reke popili piće i ručali.
Univerzitet Kembridž osnovali su 1209. godine akademski profesori i visokoobrazovani pripadnici Univerziteta Oksford, kada su nakon političkih razmirica napustili svoje pozicije na ovom univerzitetu i rešili da osnuju svoj.
I nisu se pokajali. Četvrti najstariji univerzitet na svetu, po kvalitetu profesora i nastave, trenutno je rangiran kao sedma najbolja fakultetska ustanova. I danas, između univerziteta u Oksfordu i Kembridžu postoji rivalstvo, koje se jednom godišnje odvija pred očima javnosti. Čuvenu, šest i po kilometara dugu trku čamaca duž reke Temze, koja se odvija između studenata ova dva univerziteta svakog proleća, uživo prenosi i državna televizija. Na univerzitetima u Kembridžu danas studira oko dvadeset tri hiljade studenata, gde je preko pet hiljada onih koji nisu iz zemalja Evropske unije, a neki su i iz Srbije.
Univerzitetski grad Kembridž najlakše je obići pešice i usput videti neke od najpoznatijih koledža. Posetili smo najpoznatiji koledž u gradu, veliki Kraljev koledž s raskošnom kapelom u organizovanoj, vođenoj turi. Iako su arhitektonski nalik crkvama, kapele engleskih koledža razlikuju se od crkvenih po tome što na vrhu nemaju zvonik. Obišli smo još nekoliko poznatih koledža – Kraljičin i Hristov koledž, kao i Koledž Tela Hristovog i Koledž Svetog trojstva, najveći u gradu, iz 1546. godine koji je osnovao kralj Henri Osmi.
Na kraju obilaska popeli smo se na vrh zvonika univerzitetske Crkve Svete Marije, s koje se pružaju predivni, panoramski pogledi na čitav gradić – šarene perde na tezgama stare pijace, na trgu, u samom podnožju crkve.
Prvo bicikl, pa knjige
Zanimljivo je da se u samom gradiću, osim turista, na trotoaru nalazi veliki broj parkinga za bicikle, tradicionalnog, omiljenog prevoznog sredstva ovdašnjih studenata. U vezi s ovim, u Kembridžu je popularna šala o tome da budući studenti ovog univerziteta, po pristizanju u grad, pre knjiga prvo sebi kupuju – bicikl!
U Engleskoj, Kembridž spada u jedno od najpoželjnijih mesta za stanovanje. Zbog toga je cena kvadratnog metra stambenog prostora u gradu prilično visoka, uz veoma visok kvalitet uslova za svakodnevni život. Zanimljivo je i da je ponuda artikala bolja u njemu nego u gradovima u okruženju, zbog čega tokom letnjih rasprodaja mnogi stanovnici ovog dela Engleske subotom dolaze u Kembridž – ne zbog turističkog razgledanja, već u kupovinu.
Pečeni labud
Zanimljivo je da je nekada davno omiljena hrana studenata Kembridža (i ne samo Kembridža) bio pečeni labud, stalnih stanovnika reke Kem, ali i drugih reka Engleske. Međutim, kraljevskim Dekretom o labudovima iz 1482. godine u celoj zemlji labud je postao životinja pod zaštitom Krune i postepeno je prestao da se koristi u ishrani.
Čuvena trpezarija iz serijala o Hariju Poteru
U nekim od ovih koledža nalaze se nekadašnje, slikama i dekoracijom bogato ukrašene studentske trpezarije koje sve veoma podsećaju na onu najpoznatiju iz Hristovog koledža u Oksfordu, gde je snimljen prvi deo filma iz poznatog serijala o Hariju Poteru.