Zdraviji uz maslinovo ulje
(Freepik)
Najveći broj medicinskih studija koje su ispitivale vezu između korišćenja maslinovog ulja i zdravlja srca i krvnih sudova potiče iz Španije. Španci proizvedu 45 odsto od ukupne svetske proizvodnje maslinovog ulja. Za njih se veruje i da su najdugovečniji narod.
Mediteranska dijeta, sve popularnija u celom svetu, za Špance nije mit već način života. Jedna Špankinja svela je sve studije u jednu jednostavnu rečenicu: Mediteranska dijeta, to je maslinovo ulje, povrće, voće, riba, ne previše mesa, malo vina i uživanje u životu, prijateljima i pre svega u sebi.
Promena načina ishrane
Ovo je bila poruka zanimljivog predavanja dr Sonje Smiljić, profesorke fiziologije i specijaliste interne medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, koje je održala na 8. Kongresu hipertenzije s međunarodnim učešćem. Tema je bila uticaj mediteranske dijete na krvni pritisak.
– U preporukama Udruženja kardiologa iz 2018. u lečenju hipertenzije značajno mesto dobija modifikacija životnih navika. Klasa jedan, znači najviši nivo preporuke da treba promeniti način ishrane da bi se lakše regulisao krvni pritisak. Već 2021. nove preporuke u klasi jedan A zaključuju da način ishrane treba da bude mediteranska dijeta ili dijete koje su njoj slične, jer su brojne studije pokazale da može da ima značajnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti – navela je profesorka Smiljić.
Podsetila je i da u svetu dominira nekih pet načina ishrane. U zapadnom načinu ishrane, kome i mi pripadamo, dominira mnogo zasićenih masti, prostih šećera i soli, a učestalost (prevalencija) pojave kardiovaskularnih bolesti je vrlo visoka i iznosi između 11 i 15 procenata. Zatim se izdvaja mediteranska dijeta s mnogo vlakana, nezasićenih masnih kiselina, polifenola, puno začina, malo soli. Kod nje učestalost da se oboli od srca iznosi između 1,5 i 3,2 posto.
Kod kineskog načina ishrane prevalencija kardiovaskularnih bolesti je pet odsto, zbog nešto veće količine prostih šećera u ishrani.
Kod indijskog i arapskog načina ishrane prevalencija se kreće između 7 i 12 odsto, jer ljudi koji se tako hrane imaju periode zdravog načina ishrane i periode nakon posta kada unose prevelike količine prostih šećera.
U jednoj studiji koja se bavila prevencijom kardiovaskularnih bolesti uz pomoć mediteranske dijete praćene su tri grupe pacijenata. Jedna grupa je koristila maslinovo ulje i to četiri ravne kašike, odnosno 50 mililitara, druga je imala 30 grama orašastih plodova, 15 grama oraha i 15 grama lešnika ili badema, a kod treće, kontrolne grupe samo je smanjen unos masti.
Zaključak studije bio je da je do bolje prevencije kardiovaskularnih bolesti došlo u grupi koja je koristila maslinovo ulje i orašaste plodove svakodnevno u ishrani, dok samo smanjenje masti nije dalo dobre rezultate.
– Brojni mikronutrijenti u hrani koju jedemo mogu da imaju korist za kardiovaskularno zdravlje i da uspore starenje krvnih sudova. Tako, omega tri polinezasićene masne kiseline smanjuju nivo triglicerida, deluju na srce – nabrojala je dr Smiljić.
Svakog dana 200 grama povrća i voća
Velika petogodišnja studija pratila je oko 8.000 ispitanika, koji su imali određene kardiovaskularne rizike, na primer povećani holesterol. Lekovi statini koje su pili nisu bili dovoljni da vrednosti masnoća u krvi budu dobre. Zato su dobijali dva puta po dva grama dnevno mešavine omega tri polinezasićenih masnih kiselina. Posle pet godina i kod ovih osoba je došlo do smanjenja triglicerida i LDL holesterola i smanjen je broj akutnog infarkta miokarda.
– U preporukama iz 2021. navodi se da je potrebno unositi namirnice biljnog porekla. Najbolje je da to budu žitarice celog zrna, povrće, voće, mahunarke i orašasti plodovi. Preporučuje se 200 grama voća i povrća, podeljeno u dve porcije dnevno. Američka studija pokušala je da utvrdi vezu između unosa dijetnih vlakana i povišenog krvnog pritiska i zaključak je da dijetna vlakna od povrća, ali ne i ona iz voća, mogu da imaju vezu s manjim rizikom od hipertenzije – navela je dr Smiljić.
Upoznajte polifenole
– Polifenoli su za zdravlje važna jedinjenja i svakog dana ih unosimo preko voća, povrća, kafe, čajeva, crne čokolade. Predstavljaju najsnažnije oksidanse. Nakon četiri meseca uzimanja maslinovog ulja, bogatog polifenolima, dolazi do popravljanja endotelne funkcije. Španske studije s desetinama hiljada ispitanika pokazale su da veća potrošnja maslinovog ulja jeste povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i manjim brojem moždanih udara i da je optimalna količina 30 mililitara dnevno. Znači, važno je ne preterivati ni s količinama maslinovog ulja – upozorila je dr Smiljić.
Dva značaja polifenola su i kvercetin i katehin. Oni popravljaju disfunkciju endotela i imaju antizapaljenski efekat.
Blago u paradajzu
Likopen nije polifenol, već karotenoid, ali je takođe deo mediteranske ishrane. Nalazi se u paradajzu i ima mnogo dobrih uticaja. U jednoj studiji ispitanici su uzimali 12 miligrama likopena tokom osam i više nedelja i to je dovelo do značajno nižeg krvnog pritiska.
Endotel, najveći organ u telu
– Krvni pritisak je sila kojom krv deluje na jedinicu površine zida krvnog suda. Čitav kardiovaskularni sistem je u potpunosti pokriven vaskularnim endotelom. Endotel ima površinu od čak 7.000 kvadratnih metara i time predstavlja najveći organ u ljudskom telu, s mnogobrojnim ulogama. Endotelne ćelije na svojim membranama imaju brojne receptore na koje se vezuju medijatori cirkulišuće krvi koji utiču na ćelije i tkivo. Ti medijatori se dele na vazodilatatore i vazokonstriktore i važno je da postoji balans između njih, jer tada je endotel funkcionalan. Svaki disfunkcionalan endotel vodi u arterijsku hipertenziju. Faktori koji dovode do narušavanja te fine ravnoteže i koje endotel čine disfunkcionalnim jesu i gojaznost, alkohol, aerozagađenje, povećan unos soli, sedentarni način života, izloženost stresu, porodično opterećenje, pušenje, pojedini narkotici i starenje. Sve dok su krvni sudovi normalne širine i vrednosti krvnog pritiska biće dobre. Kad nije tako, disfunkcionalni endotel vodi u hipertenziju i komplikacije koje su posledice povišenog krvnog pritiska. Jedan od faktora disfuncionalnosti je i pogrešan način ishrane – podsetila je prof. dr Sonja Smiljić.