Krojem do haljine
(Фотографије: Пиксабеј)
Tokom istorije majstori šivenja su uz pomoć igle i šivaće mašine činili čuda i stvarali ne samo izuzetno lepe delove garderobe već i prave umetničke radove i vezove. Ipak, s vremenom su uvideli da je izuzetno teško šiti komplikovanije komade odeće, poput muškog odela, kostima ili haljine, bez odgovarajućeg modela po kojem bi se materijal sekao i sklapao. Naročiti problem je bio sašiti naručenu robu bez odgovarajućeg kroja po kojem bi se to uradilo.
Prošao je čitav niz decenija od prvih ideja do nastanka kroja ili šablona. Preteče ovog jednostavnog modela koji je „usmeravao” krojače kako da sašiju odgovarajući odevni predmet nazirale su se u 17. i 18. veku. Međutim, bilo je potrebno gotovo sto godina da se ove ideje sprovedu u delo.
Prema istorijskim podacima, prvi pravi kroj po kojem se, kako je u njemu preporučivano, mogao uspešno sašiti ženski komplet ili muško odelo nastao je početkom 19. veka.
Neki časopisi za žene koji su se pojavili u 19. veku sadržali su šeme za vezenje, izradu čipke i slično. Međutim, tek oko 1840. godine počeli su masovno da se objavljuju i krojevi koji su po svom izgledu i uputstvima za šivenje podsećali na one koji se objavljuju u današnjim časopisima.
Sredinom 19. veka pojavio se i časopis namenjen ženama koje su želele da se oprobaju u šivenju. Štampao se u Drezdenu pod nazivom „Krojenje za žene” i, sudeći po podacima iz tog vremena, bio je prilično popularan. U ovom časopisu ljubitelji šivenja mogli su pomoću adekvatnog kroja i uz malo truda da naprave bluze, haljine, pantalone, pa čak i zimske kapute.
Ideju da se u časopis ubacuju krojevi za šivenje vrlo brzo su preuzeli listovi čija tematika nije bila isključivo vezana za pravljenje odeće.
U drugoj polovini 19. veka na tržištu je postojalo na desetine časopisa s krojevima kao dodacima.
Decenijama kasnije krojevi za odeću bili su izuzetno popularni, a mnogobrojni ljubitelji šivenja pomoću njih su uspeli brzo i lako da stvore različite delove odeće.
Tek u poslednjoj deceniji prošlog veka popularnost ovih „pomoćnih sredstava” za šivenje je počela da opada i ustupa mesto industrijskoj, sada već i kompjuterskoj proizvodnji odeće, koja je zbog masovnosti jevtina i pristupačna mnogima.
R. M.