Kapljica koja goji
(Freepik)
Alkohol je najstarija droga poznata u civilizaciji. Deluje tako što opušta i smiruje nervni sistem, a ima i druge manifestacije. Kod muškaraca alkohol povećava proizvodnju hormona kortizola, smanjuje proizvodnju muškog hormona testosterona, a kod onih koji se bave sportom nepovoljno utiče na oporavak mišića posle treninga. Od pozitivnih efekata može se izdvojiti crno vino koje sadrži antioksidante i razređuje krv. Ipak, alkohol deluje toksično i dehidrirajuće na organizam pa ako posle provoda ujutru osetite glavobolju (mamurluk), znajte da je uzrok u tome.
240 – margarita
220 – votka
220 – viski
220 – rakija
220 – rum
205 – martini
120 – šampanjac
90 – džin-tonik
75 – belo i crno vino
35 – pivo
Alkohol se rastvara u vodi, a razlaže se u jetri. Alkoholičari imaju znatno veći rizik za oboljenja jetre nego osobe koje ge ne konzumiraju.
Jedan od glavnih faktora koji utiču na uspeh bilo koje dijete leži u smanjenom unosu alkohola ili čak u potpunom odricanju od njega. U javnosti se priča o tome kako alkohol goji, a verovatno je to i razlog što neke pivopije imaju „pivski stomačić”.
Postoje najmanje dva razloga zašto alkohol goji. Alkohol je bogat kalorijama jer gram alkohola sadrži sedam kalorija. Ovo je znatno više od, recimo, belančevina ili ugljenih hidrata kod kojih jedan gram ima četiri kalorije. Ipak, alkohol ima manje kalorija od masti kod kojih jedan gram ima devet kalorija.
Međutim, kada razmislite koliko alkohola popijete u vidu piva, vina, votke, domaće rakije ili nekog koktela, kalorijski unos nije marginalan. Ljudi dok piju vole najčešće nešto i da grickaju: perece, grisine, kikiriki, bademe, lešnike. Sve to je mnogo kalorija jer sadrže dosta biljnih masti u sebi i podstiču još veću konzumaciju alkohola.
Alkohol otvara i apetit, čemu služi i aperitiv. Alkoholna pića uglavnom ne sadrže hranjive materije. Kako alkohol organizmu ne daje potrebne nutrijente, organizam ih nadoknađuje iz drugih izvora, tj. iz druge hrane, što je drugi razlog zašto je tačna konstatacija da alkohol utiče na gojaznost.
Kada dospe u organizam, alkohol se razlaže na acetat i mast. Prva komponenta ide na sagorevanje, dok se druga skladišti u masnim naslagama. Dakle, telo prvo sagoreva kalorije iz alkohola, a posle toga masti, ugljene hidrate i belančevine koji su uneti. S obzirom da alkohol zaustavlja sagorevanje masti, jasno je zašto treba izbegavati piće kada je cilj smanjenje kilograma.
Ove vrste pića utiču i na pospanost i letargičnost, što nisu poželjna stanja za nekoga ko želi da smrša.